ISKORISTI INTELEKTUALNE I ISKUSTVENE POTENCIJALE STARIJIH OSOBA 

Aktivno starenje zna?i starenje uz dobro zdravlje i aktivno sudjelovanje u društvu, ve?u neovisnost u svakodnevnom životu i ve?u gra?ansku uklju?enost. Koliko god stari bili, možemo imati svoju ulogu u društvu i dobar kvalitet života

Piše: dr. sc. Muharem Adilovi?

Temeljna odrednica ekonomskog i op?eg društvenog razvoja bilo koje zajednice ljudi jeste njeno stanovništvo. Pored radne snage, koja je nosilac ekonomskog razvoja, stanovništvo je osnovni potencijal za op?i društveni razvoj. Zato je nezamislivo strateško planiranje razvoja države bez analize stanja njenog stanovništva i predvi?anja demografskih trendova u budu?nosti. U tom kontekstu, vrlo zna?ajan podatak jeste promjena koeficijenta starosti, odnosno, promjena (pove?anje) procenta starih osoba u ukupnom stanovništvu.

U BiH je u 2010. godini vrijednost indeksa starenje iznosio 77,28 

U demografskoj teoriji indeks starenja se izra?unava kroz odnos broja stanovništva u dobi do 19. godine života prema stanovništvu starijem od 65 godina života. Ukoliko indeks starenja prelazi 40 (starih osoba na 100 mladih) govorimo o staroj populaciji. U BiH u 2010. godini vrijednost indeksa starenje je 77,28 što samo po sebi dovoljno govori.

Zna?ajan statisti?ki pokazatelj promjena u pogledu starosti stanovništva, i sve dužeg životnog vijeka, jeste i procentualna zastupljenost osoba starosti 65 i više godina u op?oj populaciji. Taj procenat u EU je u 2010. godini iznosio 17,4%, dok je za isti period u BiH, prema podacima Agencije za statistiku, iznosio 16,1% ?ime se BiH skoro izjedna?ila sa ve? tradicionalno starim evropskim narodima.

Pored vrlo nepovoljnog trenutnog trenda procentualne zastupljenosti starih osoba, predvi?anja demografskih promjena za budu?nost, ukazuju na nastavak ovog trenda još ja?im intenzitetom. Prema Ameri?kom institutu za demografska istraživanja, projekcija demografskog razvoja bosanskohercegova?kog društva prikazana kroz populacijsku prizmu u periodu 2000., 2025. i 2050. godine ?e izgledati:

 

Primjetno negativan trend projekcije demografskih promjena u korist smanjenja radnoaktivnog i mladog, a pove?anja procenta starijeg stanovništva, posebno starosti 85 godina i više, ukazuje na sve izraženiju potrebu za razvojem strategija za ublažavanje posljedica razvoja nepovoljnih demografskih trendova u budu?nosti kada je u pitanju socijalno zbrinjavanje osoba tre?e životne dobi. Specifi?ne demografske promjene u pogledu dužine trajanja životnog vijeka i boljeg zdravlja starije populacije svakako su hvale vrijedan napredak evropskih socijalnih država. S druge strane, ekonomsko zbrinjavanje sve ve?eg broja starijih osoba je dodatano optere?enje za državu ?ime se sve više sužava radno-vitalna potencionalna osnova bosanskohercegova?kog društva. Tako?er, sve ve?a optere?enost radnoaktivnog kontigenta radnoneaktivnim dijelom društva, iz populacije starih osoba, zna?i neupitno pove?anje izdataka za socijalno i penzijsko zbrinjavanje tih osoba. Obzirom na sve izraženije ekonomske probleme ve?ine država ?lanica EU i konstantnog pove?anja procenta nezaposlenih, što je u BiH posebno izraženo, jasno je da se pred državama nalazi ogroman izazov zbrinjavanja sve ve?eg broja zavisnih ?lanova društva.

Rezultat ovakvog stanja jeste promišljanje s ciljem poboljšanja op?ih uslova života starijih osoba i njihove što manje ovisnosti o drugima. Tako se pri OUN-a razvija zaseban koncept „aktivnog starenja“ koji podrazumijeva proces punog iskorištavanja mogu?nosti za zdravlje, participaciju i sigurnost s ciljem obezbje?enja što kvalitetnijeg života ljudima tokom starenja (Evropska komisija 2012). Aktivno starenje, dakle, zna?i starenje uz dobro zdravlje i aktivno sudjelovanje u društvu, ve?u neovisnost u svakodnevnom životu i ve?u gra?ansku uklju?enost. Koliko god stari bili, možemo imati svoju ulogu u društvu i dobar kvalitet života. Cilj ovakvog pristupa je u tome da se u najve?oj mogu?oj mjeri iskoriste veliki intelektualni i iskustveni potencijali koje starije osobe posjeduju ?ak i u vrlo dubokoj starosti.

Pored napora na radnom aktiviranju starijih osoba suština aktivnosti na promociji aktivnog starenja se nalazi u poticanju pozitivne klime za život pun aktivnosti u okolini u kojoj osoba obitava. Ovo nastojanje dodatno dobija na snazi kada se uzme u obzir sve izraženiji individualizam i me?usobno udaljavanje pojedinaca u savremenom društvu. Osje?aj pripadnosti i vrijednosti koje osoba kod sebe razvija tokom interakcije sa okruženjem najbolji je na?in njihovog aktiviranja u starijoj životnoj dobi.

Starije osobe diskriminirane u društvu

Da se ne radi samo o poboljšanju nego i o dokidanju diskriminacije prema starijim osobama pokazuju i istraživanja provedene u EU, (EC 2009a), u kojima se velikim procentom anketirani izjašnjavaju da su starije osobe diskriminirane u društvu te da je društvo obavezno poduzeti odgovaraju?e mjere po tom pitanju.

U ovom kontekstu volontiranje starijih osoba, posebno kada se uzme njihovo životno iskustvo, može biti od ogromne pomo?i u promociji i konkretnim potezima na razvijanju koncepta aktivnog starenja. Pored toga, ekonomski u?inci volonterskog angažmana starijih osoba ?e sigurno biti primjetni što predstavlja još jedan dodatni motiv za ulaganje napora u ovoj oblasti. Na prostoru EU pokrenuto je niz aktivnosti na promociji aktivnog starenja kao koncepta prihvatljivog životnog stila starijih osoba kojeg karaterizuju što bolji uslovi života i što manja ovisnost o drugima. Zasigurno je to kurs kojem se trebaju usmjeriti aktivnosti razvoja savremenog sistema socijalne zaštite starijih i ovisnih osoba u Bosni i Hercegovini.

Prije svega obaveza prema starijima je moralna obaveza kompletne društvene zajednice, bez izuzimanja uloge svakog pojedinca, i najbolji na?in ja?anja socijalne kohezije u našem društvu koja je zbog nepretjerane zainteresiranosti ostalih, evidentno zna?ajno narušena. Aktivno starenje podrazumijeva i osnaživanje starijih osoba u toku starenja, kako bi imali svoj život pod kontrolom što je mogu?e duži vremenski period. U ovom kontestu posebno raduje ?injenica da specijalisti?ke ustanove i NV sektor, koji se bave zbrinjavanjem starih osoba, sve više pokazuju senzibilitet za razvoj koncepta aktivnog starenja i ja?anja socijalne inkluzije starih osoba.

Comunity care model i ku?na njega

Kada je u pitanju ku?na njega, kao jedan od metoda rada na zdravstvenom i socijalnom zbrinjavanju osoba koje, zbog starosti ili bolesti, nisu u stanju da u dovoljnoj mjeri korespondiraju u društvenim procesima, onda nam postaje jasno da ?e, shodno pomenutim demografskim promjenama, ovaj oblik brige o starima i nemo?nima sve više dobijati na zna?aju u narednom periodu. Savremeni trendovi slabljenja porodi?ne solidarnosti, smanjenja stope fertiliteta te ekonomske migracije rezultiraju da je sve ve?i broj starih osoba u stanju potrebe za dodatnom podrškom u svom životu. Zato ku?na njega predstavlja aktivnost na zbrinjavanju ovisnih ?lanova društva od izuzetno velikog zna?aja.

Spomenimo nekoliko njenih zna?ajki. Ku?na njega se teorijski utemeljuje u posebnom modelu socijalnog rada u zajednici koji je poznat pod nazivom Comunity care model koji se razvija 70-ih godina prošlog stolje?a kao odgovor na sve izraženiju krizu države blagostanja po pitanju saniranja socijalnih rizika. Klju?na ideja ovog sistema je da se socijalni problemi ljudi rješavaju tamo gdje se najdirektnije ispoljavaju – u sredini u kojoj osobe žive. Ovaj model se posebno razvio u oblasti zadovoljavanja zdravstvenih i socio-zaštitnih potreba gra?ana. Jedan od motiva razvoja ovog sistema nalazi se u nezadovoljstvu efikasnosti postoje?ih sistema socijalne zaštite u organizaciji države. Zaseban teorijski uklon u pomenutom modelu, a koji je bitan za kontekst u kojem se mi nalazimo, predstavlja jasnu distinkciju izme?u institucionalne i vaninstitucionalne zaštite, te odgovornost zajednice u pogledu zaštite svojih ugroženih i hendikepiranih ?lanova. Kao odlu?uju?i nosioci zaštite ugroženih gra?ana javljaju se neformalne i dobrovoljne grupe, skupine i organizacije kao što su: porodica, srodnici, komšije, grupe za samopomo? i uzajamnu zaštitu, okruženja, humnitarne organizacije i druge forme udruživanja u lokalitetu stanovanja i neposrednom socijalnom okruženju. ?itav ovaj koncept zasniva se na odgovornosti zajednice i pojedinaca i na moralnoj dužnosti za dobrobit srodnika, prijatelja, komšije, ?lana porodice, odnosno, gra?anina pripadnika neke zajednice.

Ideološki korijeni sistema Comunity care se nalaze u shvatanjima o ulozi i odgovornosti gra?ana u upravljanju poslovima zajednice i participaciji u politi?kom, socijalnom i kulturnom životu zajednice, o politi?kom pluralizmu i pluralizmu potreba, a time i mogu?nosti njihovog zadovoljavanja, o decentralizaciji kao opštem trendu i, posebno, u pogledu službi i usluga neophodnih gra?anima.

U socijalno-politi?kom kontekstu ku?na njega jeste sastavni dio savremenog, tzv. Mix modela socijalne politike, koji podrazumijeva da na polju socijalnih usluga država više nije suverena i jedini nosilac socijalno-zaštitnih aktivnosti. Pored iste postoji i privatni sektor kao i NVO sektor kojem pripada i organizacija „Merhamet“. Uloga ova dva aktera na polju usluga ništa nije manje zna?ajna od aktivnosti države, naprotiv, savremene koncepcije razvoja socijalne politike podrazumijevaju sve aktivniju ulogu ostalih sektora prilikom ?ega država zadobija koordinatorsku ulogu s ciljem sinergije djelovanja razli?itih aktera. Stoga, aktivnosti NVO u programu ku?ne njege prestavljaju vrlo zna?ajan doprinos razvoju sveukupnog sistema socijalne sigurnosti svih gra?ana op?enito, a straijih osoba posebno.

Realiziranje sociozaštitnih aktivnosti kroz direktni kontakt sa osobom u ambijentu njene mikro-sredine. ?ovjek je po svojoj prirodi društveno bi?e te ima potrebu za kreiranjem mikro-ambijenta u kojem ?e se osje?ati komotno i mo?i zadovoljiti sve svoje društvene potrebe. Oživljavanje primarne okoline, mikro-ambijenta, predstavlja kreiranje pozitivnih okolnosti za normalno funkcioniranje s ciljem osje?aja neovisnosti starijih osoba u ambijentu koji je njima najbitiniji – njihovim domovima, što predstavlja savremen i nau?no utemeljen pristup procesima podrške i pomo?i starim osobama, odnosno, ovisnim ?lanovima društvene zajednice.

Tako?er, ku?nim posjetama i brigom za nemo?nu osobu aktivista koji nisu ?lanovi primarne sredine jako pozitivno utje?e na procese socijalne inkluzije starih osoba. Osoba sti?e osje?aj da društvo zna za njeno stanje, da nije zaboravljena, isklju?ena, da je dio društva, da je poželjna i da postoje osobe u društvu, koje nisu bliži srodnici, koji se brinu o njoj i ne?e dozvoliti da ista bude odba?ena i zaboravljena. Ovisnim osobama je osje?aj pripadnosti društvu i mogu?nost oslonjanja na druge, jedan od najbitnijih karakteristika kvalitetnog života.

Briga o drugom u islamskom diskursu

Obzirom da smo ?lanovi organizacije koja je nastala u okrilju islamskog diskursa razumijevanja društvenih problema i zaštite ovisnih ?lanova, od velike važnosti je upoznati se sa islamskim vrijednostima u kontekstu razvijanja senzibiliteta za potrebe drugih u društvu i aktivnog u?eš?a u pomo?i ovisnim ?lanovima. Jedan od osnovnih ciljeva socijalnog u?enja islama jeste uspostavljanje funkcionalne zajednice koja ?e biti sposobna amortizovati sve socijalne rizike koji je zadese. Uspostavljanje funkcionalne zajednice je primarni imperativ svakog vjernika i preduslov Božije intervencije i milosti „Božija ruka (mo? i milost) je sa zajednicom“. Na putu vertikalnog duhovnog uzdizanja ?ovjeka prema Bogu, Božijoj milosti, jeste ?lanstvo u aktivnoj zajednici kao posebna razina duhovne nadogradnje svakog pojedinca. ?ovjek sam, individualno bez aktivnog ?lanstva u džematu (zajednici) i ispunjavanja obaveza prema drugom ?lanu zajednice, se ne može uzdi?i na razinu Božije milosti! Zajednica, u islamskom diskursu, podrazumijeva organizovanu, osje?ajnu i brižnu sa izuzetnim senzibilitetom prema ostalim ?lanovima i njihovim problemima. Zato nam je od velikog zna?aja funkcionalno razumijevanje primarnih teoloških izvora i njihove izuzetno velike nadahnjuju?e energije po ovom pitanju. U tom kontekstu, obratimo pažnju na rije?i Poslanika islama, a.s., po pitanju pružanja pomo?i drugom ?lanu zajednice koji nije sam sposoban da sanira rizike koji su ga zadesili. Ibn Abbas, r.a., prenosi: „?ovjeku koji krene da ispuni potrebu svoga brata, to mu je bolje nego da deset godina provede u itikafu. A onaj ko provede samo jedan dan u itikafu Allah ?e izme?u njega i Vatre ostaviti prepreku dužine tri doline od kojih je svaka ve?a od razdaljine izme?u istoka i zapada. „ (mutefekun alejhi).

U islamskom u?enju svi ljudi su Božiji robovi koji su ovisni o Njegovoj milosti kako bi bili uspješni na dunjaluku i ahiretu  i spasili se od kazne. Pomaganja drugome je put koji vodi u Božiju milost. Omer, r.a. prenosi: „... ko pomogne bratu u nevolji Allah ?e mu pomo?i u nevolji, ko otkloni neda?u muslimanu Allah ?e mu otkloniti neda?u na Sudnjem danu. Ko sakrije sramotu muslimana, Allah ?e sakriti njegovu sramotu na Sudnjem danu.“ (mutefekun alejhi).

Poznati islamski mislilac Ibn Abbas je ?esto govorio: „Da izdržavam jednu muslimansku porodicu mjesec dana, ili sedmicu, ili onoliko koliko Allah ho?e, draže mi je nego da obavim hadž. A da poklonim tanjir hrane u vrijednosti jednog dirhema svome bratu muslimanu draže mi je nego da udijelim jedan dinar u borbi na Allahovom putu.“

(Autor je predava? na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici)

 Nick Foligno Jersey
Go to top